Istraži: Dokumentaristika

Analiza stanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na području Tuzlanskog kantona

Svaki čovjek bio on pojedinac ili bio u zajednici, zajedno organizovano ili jednostavno spontano, ostavlja iza sebe određene ostatke, tragove dobra kulturno-historijskog naslijeđa, bilo da je riječ o pokretnom ili nepokretnom naslijeđu.

Veliki broj dobara naslijeđa je nepovratno nestao, a upravo nestankom takvog blaga, gubimo dio svoje prošlosti, načina života, običaja, događaja, ličnosti. Kulturno-historijsko naslijeđe ima presudnu ulogu u očuvanju identiteta naroda i države. Ugrožavanju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodržavanje, nedostatna financijska sredstva, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nepoštivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija, nedovoljna svijest o vrijednosti baštine.

Spomeničko nasljeđe na području grada Tuzle

Izgradnja spomenika na javnim površinama u Tuzli i okolini, može se pratiti
kroz prošlost od vremena austrougarske vladavine do danas. Spomenici su predmeti koji služe za sjećanje na pojedine ličnosti ili događaje. Najčešće se radi o umjetničkim predmetima (kipovi, skulpture i fontane), a osim njih postoje i spomen-parkovi, obelisci, stele, spomen ploče, česme, nadgrobne ploče itd. U ovom Elaboratu tretirana su pitanja umjetničkih djela (biste, statue, reljefi itd), koja se trenutno nalaze na nekoj od lokacija na području grada Tuzla, bez obzira na vrijeme njihovog nastanka, tehniku izrade, vrstu materijala, te sadržaj i tematiku.

Elaborat o opravdanosti osnivanja Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu

Elaborat sadrži tekstove, fotografije, kartografsku dokumentaciju, a koji se tematski odnose na pregled stanja muzejske djelatnosti na području Tuzlanskog kantona, Gradačac kao simbol odbrane Bosne i Hercegovine, biografiju Husein kapetana Gradaščevića, značaj i funkcije budućeg muzeja, pravnu i društvenu osnovu formiranja muzeja, sadržaje muzeja, situaciju, aktivnosti oko osnivanja muzeja, razvojne faze u osnivanju muzeja, struktura muzeja, finansijska sredstva, osnivači muzeja i mnoga druga pitanja koja se odnose na pitanje nastanka muzeja. Elaborat je nastao kao rezultat terenskih istraživanja, konsultacija sa naučnim i stručnim radnicima iz oblasti historije, etnologije i muzeologije, korištenja dostupne literature i dokumentacije, prezentiranja rezultata stručnih radnika i saradnika Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, održavanje nekoliko radnih (tematskih) sastanaka sa predstavnicima iz oblasti kulture, obrazovanja, predstavnicima općinskih vlasti u Gradačcu, te Jedinstvenom organizacijom boraca unijom veterana općine Gradačac, na čiju je inicijativu i pokrenut cijeli proces oko osnivanja Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu.

Sinopsis Elaborata o opravdanosti osnivanja muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu:

Muzej koji bi govorio o višestoljetnoj borbi za opstojnost i odbranu Bosne i Hercegovine  sa posebnim osvrtom na ulogu Gradačca i značaj zadnjeg odbrambeno oslobodilačkog rata 1992-1995. treba u svom nazivu adekvatno da predstavi prethodno.
Na internetskim stranicama kroz razne forume građana i raznih udruženja se već nekoliko godina javljaju ideje o potrebi formiranja muzeja na temu odbrane sj. Istočne Bosne i Gradačca sa sjedištem u Gradačcu. Tako na forumu BIH jedna od tema nosi naziv Muzej odbrane sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.
Na stranici patriotska liga Bosne i Hercegovine najavljuje se mogućnost osnivanja Muzeja odbrane sjeveroistočne Bosne- „Kapija Bosne“ u Gradačcu. Kod dijela javnih i kulturnih radnika Gradadačca je također snažna ideja o osnivanju muzeja odbrane u Gradačcu pod nazivom „Kapija Bosne“.