Svaki čovjek bio on pojedinac ili bio u zajednici, zajedno organizovano ili jednostavno spontano, ostavlja iza sebe određene ostatke, tragove dobra kulturno-historijskog naslijeđa, bilo da je riječ o pokretnom ili nepokretnom naslijeđu.
Veliki broj dobara naslijeđa je nepovratno nestao, a upravo nestankom takvog blaga, gubimo dio svoje prošlosti, načina života, običaja, događaja, ličnosti. Kulturno-historijsko naslijeđe ima presudnu ulogu u očuvanju identiteta naroda i države. Ugrožavanju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodržavanje, nedostatna financijska sredstva, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nepoštivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija, nedovoljna svijest o vrijednosti baštine.
Posebno treba naglasiti da je osim ljudski i materijalnih gubitaka, veliki broj spomenika kulture uništen je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mnogi spomenici uništeni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bili su dio svjetske kulturne baštine. Zbog toga, je primarni cilj zaštititi postojeće kulturno-historijske spomenike, pošto je u svim društvima najznačajnija komponenta jednog društva, a time i države upravo kulturno-historijsko naslijeđe.
Institucije kulture bi trebale raditi u koordiniranim akcijama zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, ali uz veliku pomoć cijelog društva, a posebno državnih organa. Zbog toga treba podsticati svijest građana, educirati građane, društvenu zajednicu, o značaju zaštite i očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa kao temelja identiteta i razvoja svih građana Bosne i Hercegovine i svijeta.
