Elaborat sadrži tekstove, fotografije, kartografsku dokumentaciju, a koji se tematski odnose na pregled stanja muzejske djelatnosti na području Tuzlanskog kantona, Gradačac kao simbol odbrane Bosne i Hercegovine, biografiju Husein kapetana Gradaščevića, značaj i funkcije budućeg muzeja, pravnu i društvenu osnovu formiranja muzeja, sadržaje muzeja, situaciju, aktivnosti oko osnivanja muzeja, razvojne faze u osnivanju muzeja, struktura muzeja, finansijska sredstva, osnivači muzeja i mnoga druga pitanja koja se odnose na pitanje nastanka muzeja. Elaborat je nastao kao rezultat terenskih istraživanja, konsultacija sa naučnim i stručnim radnicima iz oblasti historije, etnologije i muzeologije, korištenja dostupne literature i dokumentacije, prezentiranja rezultata stručnih radnika i saradnika Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, održavanje nekoliko radnih (tematskih) sastanaka sa predstavnicima iz oblasti kulture, obrazovanja, predstavnicima općinskih vlasti u Gradačcu, te Jedinstvenom organizacijom boraca unijom veterana općine Gradačac, na čiju je inicijativu i pokrenut cijeli proces oko osnivanja Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu.
Sinopsis Elaborata o opravdanosti osnivanja muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu:
Muzej koji bi govorio o višestoljetnoj borbi za opstojnost i odbranu Bosne i Hercegovine sa posebnim osvrtom na ulogu Gradačca i značaj zadnjeg odbrambeno oslobodilačkog rata 1992-1995. treba u svom nazivu adekvatno da predstavi prethodno.
Na internetskim stranicama kroz razne forume građana i raznih udruženja se već nekoliko godina javljaju ideje o potrebi formiranja muzeja na temu odbrane sj. Istočne Bosne i Gradačca sa sjedištem u Gradačcu. Tako na forumu BIH jedna od tema nosi naziv Muzej odbrane sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.
Na stranici patriotska liga Bosne i Hercegovine najavljuje se mogućnost osnivanja Muzeja odbrane sjeveroistočne Bosne- „Kapija Bosne“ u Gradačcu. Kod dijela javnih i kulturnih radnika Gradadačca je također snažna ideja o osnivanju muzeja odbrane u Gradačcu pod nazivom „Kapija Bosne“.
Kroz razvijanje ideje o osnivanju muzeja i izradu elaborata o opravdanosti njegovog osnivanja kod svih subjektata se iskristalisao ujednačeni naziv za budući muzej kao „Muzej odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu“.
Gradačac – Simbol odbrane Bosne i Hercegovine kroz historiju
Opće poznato je da Gradačac predstavlja simbol odbrane Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas. Gradačac je još u srednjem vijeku, bio utvrđeni grad koji je pripadao župi Nenavište. Dolaskom Osmanlija 1463. godine Gradačac ulazi u sastav Osmanske države, ali borbe nisu prestajale zbog pokušaja ugarskih vladara da povrate teritorij izgubljen od strane osvajača, osnivanjem Jajačke i Srebreničke banovine. Kasnije je Gradačac početkom XVI stoljeća konačno pao u ruke Osmanlija.
Gradačac krajem XVII stoljeća dobija na značaju nakon poraza Osmanlija u ratu koji je okončan Karlovačkim mirom 1699.godine, u vrijeme kada se granica Osmanskog carstva povlači na Savu, kao prirodnu granicu između Austrije i Osmanskog carstva.
Gradačac je i u toku tridesetih godina 19. stoljeća bio u centru zbivanja na europskom dijelu Osmanskog carstva zbog Pokreta za autonomiju na čelu sa Husein kapetanom Gradaščevićem.
Sa austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine Gradačac nije bio na pravcu kretanja vojnih snaga austrougarske, ali su njegovi borci bili na linijama odbrane u Gračanici, Tuzli i Brčkom.
U toku Drugog svjetsko rata Gradačac je dao veliki broj boraca koji su izgubili živote u borbi za slobodu. Njima u čast je podignuto nekoliko spomenika u užem centru grada.
Odbambeno oslobodilački rat 1992-1995 je naglasio ulogu Gradačca kao izrazito bitne strateške pozicije za cijelo područje sjeveroistočne Bosne.
Muzej odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu bi imao višestruku funkciju i značaj, među kojima su posebno obrađeni: naučni, memorijalni, edukativni i turistički.
SADRŽAJI MUZEJA:
Kula Husein kapetana
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je 2004. godine prostor kule Husein kapetana Gradaščevića, zajedno sa bedemima, objektima unutar bedema – Gornji grad sa kulom Husein–kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat–kulom, zgradom Gradske biblioteke, radio-stanicama i muzejom, zgradom gimnazije i predmetima iz muzejske zbirke koji su upisani u inventarnu knjigu Muzeja, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kula Husein kapetana predstavlja najvažniji dio kompleksa Starog grada u Gradačcu. Njena izgradnja je usko vezana za političke prilike u Osmanskom carstvu sredinom 18. stoljeća. Nekoliko puta je restaurirana, a najveći restauratorski zahvati su učinjeni nakon pretrpljenja velikih oštećenja u toku agresije 1992-1995.
Kompleks utvrde Gradačac
Utvrda Gradaščevića predstavlja izuzetno arhitektonsko ostvarenje u historiji bosanske arhitekture. Kao takvo ono može ponuditi mnoge sadržaje u sastavu budućeg muzeja. Budućim posjetiteljima muzeja nije dovoljno samo razgledavanje muzejskih eksponata, već i interaktivni pristup sadržajima muzeja.
Spomenik iz Drugog svjetskog rata
U gradskom parku u Gradačcu, nalazi se spomenik posvećen palim borcima NOR-a (1941-1945). Radi se o monumentalnom spomeniku koji je izrađen u betonu od dva erektivna elementa od kojih je jedan vertikalan a drugi dijagonalan. Spomenik je podignut devedesetih godina 20. stoljeća i svjedoči o kontinuitetu borbe Gradačca i njegovih stanovnika za slobodu
Spomen obilježje šehidima, palim borcima i civilnim žrtvama rata 1992-1995.
Spomen obilježje šehidima, palim borcima i civilnim žrtvama rata 1992-1995. svečano je otvoreno 2009. godine prema projektu Harisa Bradarića i Adnana Begovića. Radi se o spomeniku koji sadrži nekoliko simboličkih elemenata koji svjedoče o kontinuitetu historije Bosne i Hercegovine. Prvenstveno se misli na sedam (7) spomenika koji su nepravilno raspoređeni oko centralnog spomenika. Ti spomenici na kojima su napisana imena žrtava rata podsjećaju na srednjovjekovne nekropole stećaka. Broj 7 simbolikom se vezuje za borbu Husein kapetana Gradaščevića za autonomiju Bosne u sastavu Osmanskog carstva, kao i sedam bataljona koji su branili opsjednuti Gradačac. Iz novijeg historijskog perioda, tačnije borbu za nezavisnost Bosne i Hercegovine, pruga koja se nalazi u arhitektonskom rješenju spomenika, simbolizira borbu za oklopni voz, koja se odigrala 22. oktobra 1992.godine a čiji je ishod odlučio daljnji tok rata.
Oklopni voz
Na sadašnjoj lokaciji oklopni voz je već više od 15 godina izložen devastaciji. Činjeni su napori i akcije da se voz na ovoj lokaciji trajnije zaštiti i prezentuje javnosti. Prije nekoliko godina je lokacija uređena i ograđena, ali vrijeme je pokazalo da je vrlo problematična zaštita voza na ovako udaljenoj lokaciji od grada i bez stalnog nadzora. Čak je bila razmatrana i ideja da se ovaj voz kompletan ugradi u neku vrstu objekta koji bi imao elemente muzeja.
Dana je pitanje trajne zaštite i prezentacije ponovo jako aktuelno. Kao najjednostavnije rješenje nameće se mogućnost ulaganja većih materijalnih sredstava i sačuvati voz „in situ“. Takođe je sazrila i ideja da se ovaj oklopni voz izmješten sačuva u kompleksu budućeg Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u Gradačcu.
Turbe Husein kapetana
Posmrtni ostaci Husein kapetana Gradaščevića se nalazi na mezarju Ejjub u Istanbulu, u Republici Turskoj. O njemu se dugo vremena nije vodilo računa, te je bilo zapušteno. Tokom Drugog svjetskog rata, pojavila se ideja o prenosu njegovih posmrtnih ostataka iz Istanbula u Sarajevo. Kako je bila riječ o političkoj manipulaciji rezultati ove akcije su izostali. Naime, članak objavljen u glasilu Muslimanska svijest, pod naslovom „Kosti hrvatskog junaka Zmaja od Bosne treba prenijeti iz Carigrada u Sarajevo“, iz 1942. godine, je predlagao da država organizira prenošenje kostiju Husein bega Gradaščevića iz Istanbula i da se njegove kosti ukopaju u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
U posljednjih nekoliko decenija postoji inicijativa prebacivanja posmrtnih ostataka Husein kapetana iz Istanbula u Gradačac. Tačnije radi se o ideji koju je pokrenuo gradačački Preporod uz pomoć IVZ BiH. Prof. dr. Senadin Lavić predsjednik Preporoda se stavio na čelo projekta prenosa posmrtnih ostataka. Pojavili su se određeni problemi u pronalasku tačne mikrolokacije mezara Husein kapetana Gradaščevića na mezarju Ejjub u Istanbulu. Sačuvana je fotografija iz perioda prije Drugog svjetskog rata nišana i mezara Husein kapetana.
Zadnjih godina je urađen Urbanistički projekat trga Alije Izetbegovića, na mjestu današenjeg parkinga ispod utvrde. Centralni objekat budućeg trga treba da bude turbe Husein kapetana Gradaščevića, u kojeg bi se prenijeli njegovi posmrtni ostaci.
Centralna zgrada muzeja
U samom središtu utvrde Gradačac nalazi se veća zgrada koja je doskora služila kao Gimnazija. Zgrada ima veće dimenzije, prizemlje, dva sprata, podrum i dograđeni mokri čvor. Prije par godina je srušena zgrada fiskulturne sale koja je bila dograđena za potrebe Gimnazije. Trenutno je zgrada napuštena i prepuštena propadanju.
Muzejska građa iz Drugog svjetskog rata
OD 1947.godine Muzej istočne Bosne u Tuzli je puno pažnje posvetio skupljanju građe koja govori o NOB-u i revoluciji na području sjeveroistočne i istočne Bosne. Ta građa (dokumenti, fotografije, predmeti…) je smještena u posebno odjeljenje Muzej istočne Bosne.
Muzejska građa II korpusa ARBiH i pojedinih brigada
Od kraja rata 1995.godine jako je izražen problem kvalitetnog zbrinjavanja i stavljanja u funkciju ukupnog naslijeđa koje je imao Drugi korpus Armije BiH, pojedine brigade i druge jedinice. Bilo je više pokušaja tog zbrinjavanja, npr. u Muzeju istočne Bosne u Tuzli, ali nije ništa urađeno. Tako da je ukupno naslijeđe pa i muzejsko Drugog korpusa i njegovih brigada prepušteno stradanju i zaboravu.
Sljedbenik Drugog korpusa pa i cijele Armije BiH je Drugi pješadijski (rendžerski) puk oružanih snaga BiH. Središte ovog puka je na Dubravama kod Tuzle.
Koliko je poznato spomen soba Drugog korpusa sa brojnim naslijeđem i eksponatima se sada nalazi u vlasništvu navedenog puka. Radi se o velikom broju dokumenata, predmeta, fotografija i drugog muzejskog materijala.
Vojni park
Široki prostori unutar utvrde Gradačac su idealni za smještaj većeg vojnog parka sa desetinama eskponata. Tu se može smjestiti veći broj teškog naoružanja koje govori o odbrani Bosne i Hercegovine, tenkova, haubica, topova, kao i veliki broj drugih eksponata.
U okviru ovog vojnog parka mogu ući eksponati starih osmanskih topova, koji se nalaze oko kule Husein kapetana.
Moguće je naći i neke eksponate artiljerijskih oružja iz Drugog svjetskog rata (neki se nalaze u kasarni na Dubravama kod Tuzle).
Ostali sadržaji:
- Arheološki park Ič-kala
- Sahat kula
- Zgrada Biblioteke i Radio stanice
- Džamija Husejnija
- Biblioteka Fadil paše Šerifovića
- Medresa Muradija
- Stara bosanska kuća Gradaščevića
- Park sa bistama
- Spomenik iz Drugog svjetskog rata u utvrdi
- Spomen obilježje djeci žrtava rata Gradačca
- Džamija Fethija
- Budući kulturni centar u Gradačcu
- Hadžiefendijin mezar
- Mogući sadržaji
- Umjetničko obilježje „o borbi za Bosnu i Hercegovinu“
- Spomen obilježje „Kapija Bosne“
- Drugi sadržaji koji kroz razne forme i medije govore o odbrani BiH