Istraži: Kladanj

Od ukupno 430 evidentiranih stećaka na području Kladnja, čak 211 (49%) su sljemenjaci, koji se inače u drugim krajevima pojavljuju u manjem broju u poređenju sa drugim oblicima. Po brojnosti na drugom mjestu su sanduci, kojih ima 114 (27%), iza toga su stupovi sa 79 primjeraka (18%), a onda ploče kojih ima ukupno 15 primjeraka (3%). U ovom kraju se u prilično velikom broju pojavljuju uspravni stećci, dok krstača uopće nema. Nekropole su situirane na istaknutim mjestima, brežuljcima i glavicama, pored putova, naselja i kamenoloma. U nekim slučajevima su uz nekropole situirana suvremena groblja obližnjih sela, pravoslavna ili muslimanska. Ukrašeno je ukupno 60 primjeraka (14%). Kao dekorativni motivi preovladavaju: tordirana i obična vrpca, plastično rebro i niz plastičnih trokutova. Kao simbolični motiv u najvećem broju pojavljuju se spirala i stilizirano stablo kao originalan motiv  ovog kraja. Na nekoliko stećaka je uočen polumjesec, zvijezda, križ, krug, motivi oružja i oruđa, te motiv štapa. Natpisi se pojavljuju na dva mjesta.

Period gradnje Kuršumlije džamije, ali mnogo više oblik kupole – plitka kalota, upućuje na graditeljstvo učenika mimara Hajrudina, odnosno na ranocarigradski stil u arhitekturi. (3)

Ranocarigradski stil se javlja tokom druge polovine XV i u prvoj četvrtini XVI stoljeća, kada pod utjecajem Aja Sofije nastaju građevine složenijih prostornih rješenja. Sve više se u arhitekturi džamija ispoljava težnja ka većoj prostranosti glavnog molitvenog prostora, prekrivenog jednom velikom kupolom, ponegdje i pridodanom polukupolom, a javlja se i postupno visinsko raščlanjivanje svih dijelova zdanja. Krajem ovog stilskog perioda počinju da se spuštaju i kupolice trijema nešto niže od konture osnovnog kubusa, ali munara, skoro do kraja perioda, ostaje još relativno snažna i visoka, samo izuzetno masivna i zdepasta (Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji, str. 65).