Autor: futurazavodv2

Dva monumentalna i dijelovi još desetak srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na brdu u Hrvatima kod Banovića potvrdili su pretpostavku da je i s ove strane Konjuha uz rijeku Oskovu postojalo naselje prije 1460. godine, odnosno prije dolaska Osmanlija. Lokalitet koji u narodu nosi ime Mramorje nekad je bilo veliko bogumilsko groblje. Potvrdili su to stručnjaci Zavoda za korištenje i očuvanje kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona koji su obišli ovaj lokalitet.

Potpuno je nepoznato u naučnoj i stručnoj literaturi kao i u široj javnosti da u naselju Gornji Baljkovci i njegovoj mahali Muhamedbegovići u općini Sapna, postoji nekoliko lokaliteta historijskog naslijeđa.

Patrola je poslije Teočaka obišla i općine Čelić i Sapnu. Patrola sastavljena od predstavnika institucija i organizacija koje razvijaju turizam i korištenje naslijeđa ima za cilj, da obilaskom turističkih destinacija da ocjenu realne turističke iskorištenosti navedenih općina.

Povodom manifestacije za obilježavanje 11. jula 1995. godine 18- te godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurnosne zone UN Srebrenica” u Domu kulture u Srebrenici 08. 07. 2013. godine promovisana je druga knjiga Monumenta Srebrenica. Knjiga pod naslovom Srebrenica kroz minula stoljeća je zbornik radova koji govori o višestoljetnoj obstojnosti Srebrenice i njene multikulturalnosti.

Kako je poznato od formiranja web stranice Zavoda pokrenuli smo i dvije ankete. Jedna anketa je na temu „Kako Vam se sviđa naš web site?”, a druga anketa je na temu „Tuzla je grad koji zaslužuje spomenik posvećen bosanskom kralju Tvrtki I Kotromaniću”.

Prošlog ljeta (2012.) ekipa Zavoda u sastavu mr. sc. R. Djedović, stručni saradnik za prirodno naslijeđe i saranik Zavoda A. Bećirović, magistar geografskih nauka su izvršili stručni obilazak prirodnog naslijeđa u zonama zelenila grada Tuzle, odnosno parkovima. Obilazak su upriličili uz prisustvo nadležne službenice Općine Tuzla M. Šećerbegović (viši samostalni referent na održavanju zelenih površina, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica).

SADRŽAJ (Klikom na sliku ili na link možete pregledati cjelokupno izdanje BAŠTINA 3. SJEVEROISTOČNE BOSNE) ČASOPIS ZA BAŠTINU, KULTURNO-HISTORIJSKO I PRIRODNO NASLIJEĐE Northeast Bosnia's Heritage Number 3. 2010. Heritage magazine, Culture-historical and natural heritage Glavni i odgovorni urednik: doc. dr. sc. Edin Mutapčić Urednik u redakciji: mr. sc. Rusmir Djedović Članovi redakcije: Benjamin Bajrektarević, prof., direktor Zavoda; prof. dr. Ivan Balta; prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić; Samir Halilović, prof., doc. dr. sc. Adnan Tufekčić, doc. dr. sc. Izet Šabotić; doc. dr. sc. Omer Hamzić; Munisa Kovačević, prof. (sekretar) Lektor: Sanja Dukić Izdavač: JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i…

Turistička patrola Ministarstva, trgovine, turizma i saobraćaja TK je obišla turističke potencijale općine Teočak. Patrolu pored predstavnika navedenog ministarstva čine predstavnici kantonalnih organa: Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice, Turističke zajednice TK, zatim predstavnici EKO Zeleni TK, Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, Turističko-ugostiteljske škole Tuzla i ekipa RTV TK.

U Arhivu TK održan je okrugli sto na temu “Genealoška baština – sehara naše prošlosti”. U radu okruglog stola učestvovalo je 9 izlagača, koji su otvorili bitna pitanja vezana za stanje genealoških istraživanja, manjak državne podrške, te izvore koji su ključni za izradu rodoslova i dr. U planu je izdavanje zbornika koji bi uključio radove predstavljene u radu okruglog stola.

Ismet Mujezinović (1907–1984) jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih slikara. Za Tuzlu je posebno značajan, jer je sa nekoliko drugih likovnih umjetnika svojim radovima uljepšao i oplemenio enterijere javnih objekata (bivši hotel Bristol u Tuzli, Radnički dom u Banovićima) kao i javne površine u gradu Tuzli.

Međunarodna galerija portreta koja i nosi ime Ismeta Mujezinovića čuva kolekciju od 2085 njegovih djela koja su 2013. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.