Dva monumentalna i dijelovi još desetak srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na brdu u Hrvatima kod Banovića potvrdili su pretpostavku da je i s ove strane Konjuha uz rijeku Oskovu postojalo naselje prije 1460. godine, odnosno prije dolaska Osmanlija. Lokalitet koji u narodu nosi ime Mramorje nekad je bilo veliko bogumilsko groblje. Potvrdili su to stručnjaci Zavoda za korištenje i očuvanje kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona koji su obišli ovaj lokalitet.
Ja sam znao da ovdje mora biti stećaka, jer etimologija imena ovog lokaliteta govori o mramornom kamenju. Većinu nekropola koje imamo u Bosni i Hercegovini narod i danas zove mramorjem, mramorovima, mramornim kamenjem, kaže Rusmir Djedović, stručni saradnik Zavoda.
Po njegovom mišljenju cijelo naselje Hrvati u svom imenu i imenima pojedinih zaseoka krije niz zanimljivih toponima koji mogu biti zanimljivi lokalnim istraživačima.
Osim Mramorova, koji su sad privatni posjedi i njive tu su i brdo Kičma i lokalitet Čaršija, a nedaleko uz rijeku Oskovu je i još jedna nekropola.
Radi se o stećcima koji su pronađeni tokom radova u blizini hotela Zlača, te su potom odneseni u Živinice. Oni su zahvaljujući inicijativi građana Banovića vraćeni i prema najavama iz preduzeća Zaštićeni pejzaž Konjuh uskoro će biti postavljeni na mjesto odakle su prije nekoliko godina ukonjeni građevinskim mašinama.
Mi pratimo put stećaka iz Zlače i kako nas je obavijesto direktor Zaštićenog pejzaža Enes Modrić oni se još nalaze u barutnom magacinu Rudnika mrkog uglja. Uz podršku Općine Banovići uskoro će ponovo biti tamo gdje su i pronađeni. Mi ćemo pomoći da se očiste i ova dva velika stećka u Hrvatima.
Evidentirat ćemo njihovo postojanje u zvaničnoj literaturi i dokumentima i detaljnije proučiti cijelu nekropolu, kazao je prilikom obilaska lokaliteta Mramorovi direktor Zavoda za korištenje i očuvanje kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Benjamin Bajrektarević.
Banovići su ime dobili upravo po najstarijem pisanom dokumentu – natpisu bosančicom na stećku Božićka Banovića u Banovići Selu koji se nalazi na tentativnoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. No dosad nisu imali zvaničnu potvrdu za postojanje još najmanje dvije srednjovjekovne nekropole na području ove općine. Postojanje nekropole u Hrvatima potvrdio je prije više od dvije godine Salih Kulenović doktor etnoloških nauka i profesor Univerziteta u Tuzli, kad je s dr. Murisom Osmanagićem bio u posjeti Banovićima. Prema tvrdnjama mještana tada je kazao da su ovi spomenici vjerovatno i stariji od stećka po kojemu je ovaj rudarski grad dobio ime, te ako se to i naučno potvrdi u potpunosti bi se mogla promijeniti poznata historija ovog kraja. Međutim, stručnjaci iz kantonalnog Zavoda kažu kako se bez detaljnog istraživanja ne može reći jesu li zaista ovi stećci stariji.
Oni su pomijerani. Na njima ne vidimo ukrase i natpise. Možda ih i nema. Veliki stećci su najvjerovatnije nekad u prošlosti sklonjeni s mjesta gdje je sada makadamski put. Zbijeni su i sakriveni gustim rastinjem. Trebat će dosta vremena da se pronađe gdje su prvobitno bili postavljeni i šta se krije ispod njih, mišljenja je direktor Bajrektarević.
Prema istraživanjima Društva geografa Tuzlanskog kantona, najviše srednjevjekovnih nekropola u ovom području je upravo u podnožju Konjuha.
S kladanjske strane ima ih čak 63 sa više od šest stotina pojedinačnih stećaka, a na području Živinica je oko 30 nekropola sa 305 zasad otkrivenih stećaka. U Banovićima su navodno četiri nekropole sa ukupno 13 stećaka. I ostatak Tuzlanskog kantona bogat je ovim jedinstvenim bosanskim spomenicima kulture. Kalesija ima 38 lokaliteta sa 428 stećka.
U Gradačcu su tri lokaliteta sa šest stećaka. Ima ih i na području Gračanice, Sapne i Teočaka, a u Srebreniku u kojemu se nalazi i Tvrđava kraljevske porodice Kotromanić očuvane su samo tri nekropole sa ukupno pet stećaka.
PREUZETO
(Bportral.ba/Azra MEŠIĆ)
