Objekat se Sahat-kule u Gračanici, kao i većina objekata slične namjene, nalazi u samom centru stare čaršije, u izravnoj blizini Čaršijske ili Ahmed-pašine džamije. Zajedno sa njom spada u najznačajnije objekte grada iz tog perioda.
Sahat-kula predstavlja bitan elemenat identifikacije stare čaršije. To je specifičan javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko-urbanistički razvoj naselja. Objekt je integralni dio čaršije i svojom vertikalnošću predstavlja dio ukupne vizure grada.
Sahat-kula je koncepcijski i kompozicijski usko povezana sa prostornim rješenjem gračaničke čaršije. Predstavlja jednoprostoran objeat sa skoro četvornom osnovom čije su stranice dimenzija približno 3,60 x 3,60 m.
Objekt je izgrađen od kamena i zidovi su, kao i kod ostalih objekata ovoga tipa, vrlo masivni i prosječne debljine 80 cm. Blokovi kamena vapnenca međusobno su povezani vapnenom žbukom.
Sahat-kula u Gračanici ima oblik tornja koji se postepeno sužava prema koti vrha, koja se nalazi na visini 27,0 m. U odnosu na najnižu točku objekta, ta kota ne stoji potpuno vertikalno već je djelomice nagnuta na jednu stranu, pa je sahat-kula dobila naziv «Krivi toranj» u Gračanici. To nije slučaj samo sa tom kulom nego i sa još nekim kulama poput onih u Gradačcu i Banjoj Luci.
Završena je četverovodnim šatorastim krovom, sa jednom badžom u centralnom dijelu koja se od ostatka krovne plohe izdiže za 70-80 cm. Krov je najvjerojatnije izvorno bio pokriven šindrom. Kasnijim je intervencijama šindra skinuta i umjesto nje postavljen je lim. Tijekom posljednje intervencije 2003. godine, sahat-kula je pokrivena bakarnim limom.
Ispod krova se nalaze četiri okrugla otvora okrenuta na sve četiri strane. Ti otvori su predviđeni za satove. Ulaz u objekt se nalazi sa njegove zapadne strane i zasveden je. U unutrašnjosti objekta je usko drveno stubište, širine 60 cm sa podestima na svakih 1,60 metara. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti, a koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta.
Sahat-kula je kroz povijest doživljavala čitav niz promjena, najviše u svom izgledu. Fasada je ožbukana, najvjerojatnije 1952. godine kada je vršena popravka.
Kompletan tekst možete pročitati ovdje!
