Istraži: Zavod

Nije rijetkost da iza prethodnih generacija ostanu različite starine: pisma, lični i porodični dokumenti, stare knjige i predmeti, sve ono što se desetljećima čuva negdje u mračnim podrumima i prašnjavim tavanima.

Sunčano i toplije vrijeme djelatnici JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK iskoristili su za terensko istraživanje. Naime, 14.02.2017.godine, posjetili smo općinu Sapna. Prilikom terenskog obilaska posjećena je nekropola stećaka, stara mezarja i stare bosanske kuće.

Na udaljenosti od oko 200 m od regionalnog puta Sapna – Priboj na uzvišenju sa desne strane lokalnog puta (Sapanjska polja) na lokalitetu Zagrobnice općina Sapna, nalazi se nekropola sa stećcima. Stećci se nalaze na dvije parcele k.č. 195 i k. č. 196, k.o. Sapna.

Cijenjeni ljubitelji kulturnog naslijeđa,
Obavještavamo Vas da je JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK u procesu uvrštavanja knjiga, kojima je Zavod izdavač, u CEEOL.

Djevojačka pećina nalazi se jugozapadno od Kladnja, u naselju Brateljevići. Od Kladnja je udaljena 12 km asfaltnog puta, 3 km makadamskog puta i oko 500 m pješačke staze do ulaza u pećinu.

Radi utvrđivanja stvarnog stanja našeg naslijeđa na području Tuzlanskog kantona, neophodni su terenski obilasci dobara i lokaliteta. Tako se veći dio posla JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK odvija na terenu. Nakon terenskog obilaska nekropola stećaka  Tuzlanskog Kantona, tim Zavoda je ustanovio  da se nekropoli stećaka u naselju Noćajevići na lokalitetu Toluša/Toliša, općina Kladanj, ne može pristupiti.

U srijedu, 11.01.2017.godine, kolektiv JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK boravio je u Gračanici. Ekipa zavoda posjetila je Staru kuću Mare Popović u Gračanici koja ima status nacionalnog spomenika od 2003.godine. Prilikom ove posjete domaćin je bila gospođa Azemina Ahmedbegović, predsjednica udruženja Gračaničko keranje. U ugodnom razgovoru s gospođom Azeminom dotakli smo se aktivnosti kojima se bavi udruženje te budućim aktivnostima i zajedničkoj suradnji.

Njegova noga nikada nije kročila u Bosnu i Hercegovinu, ali stihovi i ideje turskog pisca Mehmeta Akifa Ersoya izuzetno su doprinijele razvoju bosanskohercegovačke kulture. U tuzlanskoj biblioteci „Derviš Sušić“ održana je konferencija na temu „Utjecaj Mehmeta Akifa Ersoya na misao u Bosni i Hercegovini“.