Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona uz podršku Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta Tuzlanskog kantona je 18.02.2011. godine održao okrugli sto na temu „Suvremena istraživanja stećaka i nišana na području Tuzlanskog kantona“, a povodom Šefika Bešlagića (1908-1990) najvećeg istraživača bosanskohercegovačkih stećaka i nišana.
Na okruglom stolu je učestvovalo pedesetak istraživača i kulturnih radnika. Uvodna izlaganja na okruglom stolu podnijeli su direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, dr. sc. Edin Mutapčić, docent Univerziteta u Tuzli i mr.sc. Rusmir Djedović, stručni suradnik Zavoda, a rezultate svojih istraživanja prezentirali su Edin Hadžimustafić, profesor i asistent na odsjeku za geografiju PMF Tuzla; Samir Halilović, profesor i direktor O.Š. Memići, Kalesija; Almira Bećirović, prof. O.Š. Brčanska Malta, Tuzla; Seudin Muratović, prof, Živinice; Almedin Ibrišimović, prof. Srebrenik.
Nakon navedenih izlaganja uslijedila je diskusija o istraživanju i zaštiti stećaka i nišana na području Tuzlanskog kantona. Dr. sc. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona, govorio je o nedovoljno poznatoj proceduri izbora lokaliteta, u akciji koja se vodi za uvrštavanje srednjovjekovnih stećaka na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine. Također, istakao je potrebu koordinacije svih ustanova iz ove problematike pri ovoj proceduri. Prof. dr. Salih Kulenović, šef odsjeka za geografiju PMF u Tuzli, istakao je značaj aktivnosti na proglašenju stećaka svjetskom baštinom, i istakao potrebu održavanja jednog naučnog skupa na tu temu, a također, je istakao važnost istraživanja osmanskih nišana. Idriz ef. Memić, profesor Behram-begove medrese u Tuzli govorio je o problemu istraživanja i prezentovanja vrijednih lokaliteta stećaka i nišana u Podrinju. Dr. sc. Omer Hamzić, glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturnu historiju „Gračanički glasnik“ istakao je važnost istraživanja lokalne historije i kulturno-historijskog naslijeđa u lokalnim sredinama. On je istakao značaj prezentacije takvih istraživanja u časopisu „Gračanički glasnik“, kao i izlaganja na nedavno održanom naučnom skupu „Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini“ u Gračanici. U diskusiji su učestvovali: doc. dr. Edin Mutapčić, direktor Zavoda Benjamin Bajrektarević, mr. sc. Rusmir Djedović….
Poslije navedene diskusije usvojeni su zaključci okruglog stola na temu „Suvremena istraživanja stećaka i nišana na području Tuzlanskog kantona“:
- Područje Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne je bogato raznovrsnim kulturno-historijskim naslijeđem, među kojima su i nekropole sa srednjovjekovim bosanskim stećcima i vrijednim nišanima na brojnim mezarjima.
- Istraživanju i poznavanju stećaka i nišana ovog područja su doprinijeli brojni naučnici od Ćire Truhelke, do najpoznatijeg istraživača bosanskohercegovačkih stećaka i nišana Šefika Bešlagića.
- Tokom zadnjih 25 godina, od svog osnivanja, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona, je kroz brojna istraživanja, studije i elaborate, istražio veći broj u nauci nepoznatih nekropola stećaka i starih nišana. Posebno se misli na područja: Kladnja, Tuzle, Živinica, Čeilća, Sapne, Banovića…
- Zadnjih godina na području Tuzlanskog kantona je stasala mlađa generacija istraživača stećaka i nišana, koja brojnim istraživanjima u svojoj sredini doprinosi otkriću nepoznatih nekropola stećaka i nišana. Radi se o istraživanjima sljedećih sredina: Kalesija, Živinice, Gračanica, Doboj-Istok, Srebrenik, Tuzla, Sapna…
- Navedena suvremena istraživanja stećaka i nišana na području Tuzlanskog kantona doprinijeće boljem poznavanju ukupne problematike značaja stećaka i nišana za kulturu Bosne i Hercegovine, njihovoj afirmaciji i svakako pomažu u nastojanjima da se stećci kao vrijedno kulturno dobro Bosne i Hercegovine uvrste na UNESCO-vu listu kulturnih dobara svijeta.
- da se u problematiku nominacije i izbora lokaliteta za listu svjetske baštine uključe sve relevantne ustanove i istraživači iz ove oblasti.
- ova problematika zaslužuje održavanje posebnog naučnog skupa.
{phocagallery view=category|categoryid=3| limitstart=2|limitcount=50|detail=5|displayname=0| displaydetail=1|imageshadow=shadow4|highslidedescription=3}