Svim građanima Bosne i Hercegovine čestitamo 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine!
Kolektiv JU Zavod
Dan je to kada obilježavamo 74. godišnjicu od Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a koje je održano u Mrkonjić Gradu, 25/26. novembra 1943. godine. Na ovom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Tada su odbornici usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska(bošnjačka), nego i srpska i bošnjačka i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Bošnjaka i Hrvata.
Dakle, elemente državnosti Bosna i Hercegovina ima još od srednjeg vijeka, pogledajmo samo primjer povelje bosanskog bana Kulina, od 29. augusta 1189. godine. Još tada Bosna je imala svog vladara, dvorsku bansku kancelariju, teritoriju, vojsku, carinu, značajne elemente državnosti. U periodu vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića (1353-1377-1391) pokazuje se sva moć bosanskog kraljevstva. Kroz osmanski period, Bosna kroz bosanki ejalet, na neki način zadržava svoju posebnost, potom od 1878. za vrijeme Austrougarske područje Bosne i Hercegovine je corpus separatum, a Bosna i Hercegovina 1910. godine dobija elemente državnosti, Zemaljski Ustav i Sabor.
Kroz dugi period svog postojanja, sa istoka i zapada su mračne sile nastojale razbiti posebnost Bosne i Hercegovine. Najlošiji položaj za našu državu je bio između dva svjetska rata, napose za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, pa do konačne pobjede antifašizma 1945. godine.
Kada je sa svih strana neprijateljska čizma nastojala pokoriti i uništiti Bosnu i Hercegovinu 1941-1945. godine, Narodnooslobodilački pokret je uspio izboriti se i svojim vojno-političkim djelovanjem zadržati jedinstveno tkivo Bosne i Hercegovine. U tom periodu, u Bosni i Hercegovini održavaju se dva zasjedanja AVNOJ-a i tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, poslane su antifašističke poruke, obnovljena je državnost i utemeljena je moderna država Bosna i Hercegovina. Kao takva, demokratski je izborila nezavisnost 1. marta 1992. godine, ali i ponovo odbranila nezavisnost i državnost u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. godine.
Osim historijskih izvora i literature, kulturno-historijsko naslijeđe je isto tako značajan svjedok državnosti i identiteta Bosne i Hercegovine, njenih naroda i građana.
Na Tuzlanskom kantonu i danas se ponosimo Starim gradom Srebrenikom (jednoj od značajnijih tvrđava srednjovjekovne bosanske države, mjestu koje se u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića spominje još 1333. godine), Starim gradom Teočakom, kao i Starim gradom sa kulom Zmaja od Bosne u Gradačcu. Ne treba zaboraviti da je Husein kapetan Gradaščević po kome je gradačačka kula prepoznatljiva, bio vođa pokreta za autonomiju Bosne u Osmanskom carstvu, ali i da je on upravo na sastanku kapetana i ajana u Tuzli 1831. godine izabran za vođu tog pokreta.
Našim odnosom prema historiji i kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine pokazujemo i naš odnos prema državnosti BiH. Zbog toga pamtimo i obilježavajmo ove značajne datume iz historije Bosne i Hercegovine, ali i čuvajmo bogatu kulturnu baštinu jedine nam domovine !
Pripremio:
mr. Semir Hadžimusić,
stručni saradnik za kulturno-historijsko, umjetničko i spomeničko naslijeđe JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.