Svjetski dan zaštite prirode obilježava se 28. jula/srpnja s ciljem širenja svijesti o prirodnim resursima, kojima planeta Zemlja obiluje, i njihovoj zaštiti. Neophodno je razumijeti značenje održivosti prirode te raditi ka stvaranju navika koje će omogućiti ugodan život u skladu sa prirodom.
Rezultati mnogobrojnih studija ukazuju na to da provođenje više vremena u prirodi izuzetno utiče na poboljšanje kvaliteta života. Zdrav okoliš je osnov za stabilno i produktivno društvo. Zajedno moramo nastojati da štitimo i održivo upravljamo našim prirodnim resursima.
Postoje brojne prijetnje prirodi poput klimatskih promjena, globalnog zatopljavanja, deforestacije, smanjenja biodiverziteta, topljenja polarnih ledenih kapa, porast nivoa mora, porast zagađivača u okolišu i mnoge druge.
Bosna i Hercegovina se odlikuje jedinstvenim mozaikom visoke biološke raznolikosti, preduslov za takvo prirodno bogatstvo leži u geomorfološkoj strukturi Bosne i Hercegovine i tri klimatske regije (kontinentalna, alpska i mediteranska), od sjevernih ravnica uz rijeku Savu do planinskih lanaca Dinarida i jadranske obale na jugu. Biološki i fizičkogeografski diverzitet prostora su ključni prirodni resursi koji u međusobnoj interakciji obezbjeđuju i obezbjeđivat će kvalitetnu osnovu za ljudski život.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma poduzima mjere zaštite prirode kroz implementiranje strateških ciljeva Federalne strategije zaštite okoliša (2008-2018) i njenog akcionog plana čija je komponenta „Strategija prirode“, te Strategije i akcionog plana za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine (2015-2020), kroz provođenje Aichi ciljeva (4. Održiva proizvodnja i upotreba prirodnih resursa, 5. Prirodna staništa, 9. Invazivne vrste, 11. Zaštičena područja, 12. Ugrožene vrste, 14. Očuvani ekosistemi koji pružaju esencijalne usluge, 15. Restaurirani ekosistemi i povećana otpornost).
Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine za period 2015-2020. je ključni dokument za djelovanje po svim pitanjima biološke raznolikosti, od upravljanja vrstama i ekosistemima, preko istraživanja i zaštite biološke raznolikosti, biološke sigurnosti, do pravedne i fer raspodjele koristi od ekosistemskih usluga i korištenja genetskih resursa. Ovaj strateški dokument daje odgovarajuće smjernice subjektima u Bosni i Hercegovini odgovornim za planiranje razvoja i donošenje odluka, uspostavlja indikatore za monitoring progresa implementacije, uz process jačanja i demokratizacije javne i ekološke svijesti.
U suradnji između Programa Ujedinjenih nacija za okoliš/životnu sredinu (UNEP) i Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine, trenutno je u toku realizacija projekta pod nazivom „Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“. Kroz navedeni projekat teži se ka povećanju broja zaštićenih područja na prostoru Bosne i Hercegovine koja trenutno zauzimaju 2,7 % ukupne teritorije. Realizacija ovoga projekta u skladu sa Aichi ciljem 11 koji se odnosi na zaštičena područja, je jedan od značajnih koraka kojima Bosna i Hercegovina ide ka pristupanju Europskoj Uniji. Zaštita prirode je krucijalna za suživot svih vrsta koje u njoj obitavaju i ovisne su o prirodnim resursima jer je bez njih njihova egzistencija nemoguća. Priroda je dar koji smo dobili u naslijeđe od prethodnih generacija te je trebamo u što boljem stanju prepustiti generacijama koje slijede iza nas. (fmoit.gov.ba)
FOTO: “Turijska bara, na ušću rijeke Turije u jezero Modrac, općina Lukavac”, lokalitet prirodnog naslijeđa registrovan od Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona
Na području općine Lukavac pri ušću rijeke Turije u jezero Modrac, zadnjih decenija se formirala interesantna močvara. Ova močvara pri ušću Turije u Modrac se razvila u relativno bogat ekosistem i stanište za različite biljne i životinjske vrste. Posebno je značajna barska kornjača, te labudovi koji su se u posljednjih nekoliko godina nastanili na tom lokalitetu.
Uz “Šerićku baru”, pri ušću Spreče u jezero Modrac, “Turijska bara” je iznimno vrijedan lokalitet prirodnog naslijeđa, močvarno-barskog tipa sa raznolikim biodiverzitetom.
Jedan od gorućih problema planete Zemlje je nedostatak vode, kao i destrukcija vodenih ekosistema a jedan od 20 ekoloških problema u 21. stoljeću koje su identificirale UN je gubitak močvarnih područja što ima efekta na kruženje elemenata u biosferi kao vrhunskom jedinstvu žive i nežive prirode.
Takvi razlozi mogu biti ključna vodilja da se „Turijska bara“ kao stanište biljnog i životinjskog svijeta zaštiti i podvrgne detaljnim biološkim istraživanjima.