U naselju Mramor, koje se nalazi petnaestak kilometara sjeverozapadno od Tuzle, starinom se nalazi jedan osamljeni stećak, monumentalnih dimenzija. Naselje Mramor, odnosno Milešići, kako se naziva jedan njegov dio, u srednjem vijeku pripada župi Dolnje Soli u oblasti Soli, srednjovjekovne države Bosne. Vremenom je za cijelo naselje (danas prilično veliko) preovladalo ime Mramor. Inače je poznato, da narod srednjovjekovne stećke najčešće naziva „Mramor” a nekropole (groblja) sa njima „Mramorje”.
Takav je slučaj i ovdje. Prema nazivu Mramor za ovaj monumentalni stećak, ime Mramorje je dobilo brdo iznad njega a kasnije i cijelo naselje.
Stećak u Mramoru kod Tuzle je zabilježen i opisan u stručnoj i naučnoj literaturi kao i elaboratima.
Tokom svojih istraživanja pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, naš najveći istraživač stećaka Šefik Bešlagić (rođen u Gornjoj Tuzli) za ovaj monumentalni stećak je konstatovao sljedeće: radi se o osamljenom sljemenjaku, velikih dimenzija (210x120x110 cm), koji je vrlo dobro klesan a u vrijeme njegovog obilaska okrnjen i prevaljen.
(Šefik Bešlagić, Stećci kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. str. 198.)
Pri istraživanjima dobara naslijeđa na općini Tuzla krajem 80-ih godina 20. stoljeća, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla je za ovaj lokalitet, između ostalog konstatovao: postavljen je po pravcu zapad-istok. Nema ukrasa. Osnovano je predpostaviti da je na lokalitetu, obzirom na naziv, ranije moglo biti više nadgrobnika.
U Elaboratu je od strane Zavoda stećak u Mramoru je zaveden pod brojem F-9, od 23. 5. 1988. godine, u vrsti memorijalnog naslijeđa a predložena je III kategorija zaštite.
Kao mjere zaštite stećka, Zavod je tada naveo: njegovu pravnu zaštitu, ispravljanje stećka, saniranje oštećenog dijela i njegovo obilježavanje.
Elaborat prijedloga za zaštitu, Kulturno-istorijsko i prirodno naslijeđe opoština Tuzla, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Tuzla, Tuzla, novembar 1988. godine.
Lokalna zajednica, odnosno Skupština opštine (kasnije Općinsko vijeće), kao zakonodavni organ nije nikada zvanično usvojila zaštitu ovog, niti drugih dobara naslijeđa na području općine.
Uz saradnju Zavoda, u martu 2000. godine u akciji MZ i mještana, uređen je lokalitet sa stećkom. Tad je teren očišćen a stećak uspravljen u izvorni položaj.
Prvog aprila 2000. godine MZ je prezentovala uređeni lokalitet. Prisustvovali su: Načelnik i rukovodstvo općine Tuzla, Turski ambasador, predstavnici IZ i drugi. Prezentaciju su pratila i sredstva informisanja (RTVTK, novine…).
![]() |
Dana 11. 12. 2009. godine, stručni saradnik Zavoda je obavio stručni uviđaj lokaliteta sa usamljenim stećkom u naselju Mramor, općina Tuzla. Uviđaj je obavljen sa Đurom Maksimovićem, dip. ing. iz Mramora Starog.
U Izvještaju je između ostalog navedeno: Lokalitet se nalazi u naselju, među kućama i pomoćnim objektima, neposredno pored željezničke pruge Brčko-Tuzla. Stećak je prema sjećanjima mještana prevrnut prilikom izgradnje pruge 1946. godine. Na terenu u uviđaju zatečen je ispravljen a lokalitet je ranije djelimično uređen. Stećak se nalazi na uzvišenju jajastog oblika, visine 10-tak matara.
Na inicijativu Komisije za kulturu i zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Općinskog Vijeća Tuzla od 27. 5. 2013. godine, u vezi inicijative grupe građana Starog Mramora za adaptiranje stećka lociranog u Starom Mramoru, Zavod je obavio uviđaj navedenog lokaliteta.
Uviđaj je 7. 6. 2013. godine obavio stručni saradnik Zavoda za prirodno i etnološko naslijeđe mr. sc. Rusmir Djedović uz saradnju Amele Kišić, člana Komisije O. V. i Erne Mešić, viječnika O. V. Tuzla.
Pri obilasku je konstatovano da je stanje stećka u Mramoru zadovoljavajuće, lokalitet je donekle uređen (pokošeno rastinje). ali se nalazi na privatnom posjedu i zgrade neposredno pored stećka su u ruševnom stanju.
Za početak je potrebno urediti prilaz stećku (nalazi na privatnom posjedu) i obilježavanje lokacije stećka za eventualne posjetioce. Nakon toga napraviti projekat zaštite i prezentacije stećka.