Noćajevići kod Kladnja čuvaju prošlost BiH od srednjovjekovlja do danas
Kladanjsko selo Noćajevići, povijesno prvo konačište sa dva hana i kahvištem na putu karavana koji su od Tuzle išli ka Sarajevu, danas ima potencijal da neki od lokaliteta koji se u njemu nalaze postanu zaštićeni spomenici.
Potvrdila je to grupa istraživača Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona koja je jučer boravila u ovom selu.
Posjeta direktora i stručnih saradnika Zavoda počela je obilaskom stare džamije u Noćajevićima, za koju se zna da je građena 1677. godine i pored nekoliko rekonstrukcija sedamdesetih godina prošlog vijeka, te nakon agresije na ovaj kraj, nije joj narušen prvobitan izgled. Prizemna džamija na temeljima je od kamena, sa drvenom munarom obloženom limom i četverovodnim krovom još ima svoj džemat.
Kolju kurban za rahmetli Ajkunu
Džematlije kažu da je parcelu za veliki džamijski harem i još stotinu duluma zemlje koja danas pripada Islamskoj zajednici Kladnja uvakufila Ajkuna, stanovnica sela za koju ne pamte kako se prezivala nakon udaje u Tuzlu, ali znaju da nije imala djece.
– Kad je poklonila zemlju Ajkuna nas je zadužila da u njeno ime svake godine koljemo kurbana, što mi i danas dan poštujemo, organizujemo se, koljemo kurban i učimo Hatmu za Ajkunu, kaže džematlija Ahmet Hodžić iz Noćajevića.
Domaćini u selu među kojima je bio i novinar i urednik Radio – televizije Tuzlanskog kantona Miralem Dautović predstavnicima Zavoda su pokazali tzv. Kadijin mezar, mjesto ukopa neznanog kadije za kojeg se veže priča da je preminuo u ovom selu tokom putovanja i da je tu ukopan.
– Druga priča kaže da je njega neko ubio tu, pa je ukopan, prepričava 88-godišnji Šemso Hodžić, jedan od najstarijih stanovnika Noćajevića.
Kadijin mezar označen je sa dva nišana među kojima je razmak veći od 4 metra. Osim ovog mezara u selu je veliko staro mezarje, napola presječeno lokalnim asfaltnim putem koje čuva na desetine starih ukrašenih nišana s natpisima arapskim pismom.
Noćajevići bili naseljeni u srednjovjekovno doba
Osim starina vezanih za razvoj Islama u ovom kraju u Noćajevićima su vijekovima ostali očuvani tragovi života iz srednjovjekovlja.
– Čak 9 nekropola stećaka smo vidjeli danas u ovom selu, a moguće je da ih ima još. To je prava rijetkost da samo u jednom selu ima toliko srednjevjekovnih grobalja. Međutim, nisu se samo ovi nadgrobni spomenici u Noćajevićima očuvali do danas. Tu su i toponimi koji potiču iz tog vremena, kao npr.
Hrančići danas ime zaseoka ovdje, a to je poznato srednjovjekovno prezime, zatim Dvorače kako se danas zovu njive koje obrađuju stanovnici Noćajevića, a vrlo je vjerovatno da asocira na određeni dvor. Onda brdo koje zovu „Grad“, pa pećina zvana „Tavnica“. Tu se u lokaliteti Djevojka, Mramornica i Mramorje na kojima se nalaze stećci, od kojih ovaj prvi zasigurno nosi naziv po srednjovjekovnom božanstvu, kaže Rusmir Djedović, stručnjak Zavoda zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
O obilasku Noćajevića i planovima za kandidaturu lokaliteta na listu zaštićenih direktor Zavoda Benjamin Bajrektarević upoznao je i načelnika Kladnja Jusufa Čavkunovića.
– Mi ćemo napraviti detaljan elaborat od materijala koji smo prikupili na terenu u Noćajevićima. Mjerili smo objekte, fotografirali, analizirali. Jedna od nekropola koja se nalazi na grebenu iznad sela, ima monumentalne primjerke dobro očuvanih stećaka ukrašenih ornamentikom. Tokom agresije kroz ovu nekropolu je iskopana tranšeja i rov u kojemu su se krili vojnici. Moguće je da su tokom tog iskopavanja i pronašli neke artefakte, možda kosti. Materjalnog blaga pod stećcima nema, ali potažit ćemo te ljude, da nam opišu ukoliko su išta pronašli. Onda ćemo uraditi geopoziciniranje svakog pojedinog primjerka stećka GPS-om, voljeli bismo ih zaštititi i učiniti atraktivnim u turističkoj ponudi, ali tu će nam trebati pomoć sa viših nivoa vlasti i naravo podrška Općine Kladanj. Također ćemo sačiniti plan za sanaciju stare džamije u Noćajevićima, da bude spreman ukoliko bi našli novac za to, kazao je Bajrektarević.
Načelnik Općine Jusuf Čavkunović kazao je da su stanovnici Kladnja svjesni blaga koje su naslijedili, a to je kad je riječ o stećcima to je više od 600 dobro očuvanih primjeraka i da će uvažiti svaki savjet stručnjaka koji će pomoći u njihovom očuvanju. S druge strane iznio je plan Općine da zaštiti prirodno bogatsvo u Konjuhu, Bebrovsku pećinu koja je stalno na meti vandala, crtača grafita i rušitelja njene flore i faune. Pozitivan odgovor dobit će i u vidu već spremnog nacrta iz projketa koji je spremio Zavod.
Prije nego se vrati u Noćajeviće, ekipa Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona planira posjetiti Čelić, gdje se već u petak sastaje sa grupom istraživača lokalne historije.
tekst i fotografije priredila Azra Mešić, + Zavod KHPN TK
