Stara bosanska kuća, kuća sa čardakom među rogovima. Kuća je u privatnom vlasništvu porodice Čamdžić iz Puračića. Autentični izgled je većinom sačuvan do danas, osim drvenog pokrova, koga je vlasnik da bi sačuvao kuću od propadanja zamijenio limenim. U oštećenom je stanju. Datira iz osmanskog perioda. Kuća se ne koristi u stambene svrhe.
Čamdžića kuća u Puračiću predstavlja jednu od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Ulici Avde Mujkića, u Čamdžića mahali na brežuljku zapadno od centralnog dijela puračićke čaršije. Ne postoje tačni podaci o vremenu nastanka Čamdžića kuće smještene u staroj puračićkoj mahali Čamdžići. Prema etnologu i historičaru Milenku Filipoviću, koji je ovu kuću uvrstio na popis rijetkih kuća tuzlanskog kraja (popis iz tridesetih godina XX vijeka), kuća je izvedena krajem 16. vijeka. Filipović to zaključuje, između ostalog, na osnovu evidentiranih „demira“ – šipki na prozorima, koji su na ovoj kući izvedeni od drveta.11 Postoji i pretpostavka da je kuća izvedena tek sredinom 19. vijeka, odnosno od strane bega izbjeglice iz Budimpešte, nakon revolucije iz 1848. godine.
Historijski podaci su oskudni, ali se zna da se tokom osmanskog perioda osvjetljenje u kući vršilo pomoću luća, kasnije pomoću svijeća od goveđeg loja. Tokom austrougarskog perioda osvjetljenje se počelo vršiti pomoću gasnih lampi, petrolejskih i karabitnih lampi. S obzirom da je u Puračiću tokom tridesetih godina XX vijeka izgrađena električna centrala, Čamdžića kuća je snabdjevena i električnom energijom. Nije poznato da je stambeni objekat oštećen tokom II svjetskog rata niti tokom zadnjeg rata u BiH (period 1992–95). Godine 2010. vršeni su radovi redovnog održavanja objekta i tom prilikom vlasnik je drveni krovni pokrivač (šindru) zamijenio limenim. Treba istaći da je stari drveni pokrivač, odnosno njegovi ostaci još uvijek sačuvan i nalazi se odložen neposredno uz kuću.
Čamdžića kuća u Puračiću spada u red brvnara sa čardakom među rogovima, građenih na temeljima od kamena. Stambeni objekat je pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 7,90 m x 5,33 m. Spratnost iznosi suteren + prizemlje + čardak + tavan. Kuća je sagrađena na kamenim temeljima, odnosno četiri kamena na koje se oslanja drvena konstrukcija. Prostor između četiri temeljna kamena ispunjen je manjim kamenjem koje je vezano ilovačom i krečom. Dimenzije suterena iznose 3,47 m x 5,33 m, a ulaz predstavljaju drvena vrata na zapadnoj strani dimenzija 90 cm x 165 cm. Djelimično ukopana magaza u suterenu i danas služi kao ostava. Zidovi suterena su drveni, a pod je sastavljen od nabijene zemlje i kamena.
Cjelokupna konstrukcija kuće je izvedena u drvetu, osim kamenih temelja. Dijelovi vanjskih zidova prizemlja su izvedeni u zemlji, pljevi i drvetu, s tim da su potom malterisani i krečeni.
Na kući su očuvani drveni demiri, te sistem zatvaranja vrata – mandal.
Današnji vlasnik Čamdžića kuće i čovjek koji se brižljivo o istoj stara jeste dipl. ing. Hasan (Osmana) Čamdžić, 1948. godište, iz Puračića. Hasan je svoje djetinjstvo proveo u ovoj kući, a sada živi u novoj, sagrađenoj u blizini stare. Hasanov otac Osman (1911. god.) cijeli život je proveo u ovoj kući, kao i njegov otac Mustafa i djed Osman.
Zavod je uradio aplikaciju i istu 10. aprila 2015. godine podnio Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, što će nakon daljeg stručnog istraživanja rezultirati Odlukom o proglašenju Čamdžića kuće nacionalnim spomenikom BiH (1–3. februar 2016). Ova kuća je sada, pored Hrama svetog proroka Ilije (Srpska pravoslavna crkva) u Puračiću, drugi nacionalni spomenik, što će svakako doprinijeti značajnijoj valorizaciji Puračića kao zanimljive turističke destinacije i mjesta koje na svom području trenutno ima dva od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašena nacionalna spomenika.
Više čitajte u radu M. Sakić, A. Ćorović, S. Hadžimusić, Čamdžića kuća – kulturno-historijsko naslijeđe Puračića, tekst je na slijedećem linku: https://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/2016/20160523/Zbornik%20KHPN%20opcine%20Lukavac.pdf (str.432-449)
Odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pogledajte ovdje!