Ovih dana je toku sprovođenje postupka za proglašenje Atik džamije u Ćivama nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Inače se do sada „Atik džamija sa mezaristanom u Ćivama”, nalazila na listi peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima na nivou Bosne i Hercegovine.
OPĆI HISTORIJSKI PODACI
Na području između starih gradskih naselja Tuzle i Zvornika, koji imaju veći broj džamija od 15. i prve polovine 16. stoljeća, u nekoliko mjesta Gornje Spreče još od najstarijeg perioda osmanske uprave, postoje stare džamije. To su Ahmed-begova džamija u Šeherdžiku (sa kraja 16. stoljeća), Džebarska džamija i Atik džamije u Ćivama i Hemlijašu.
Atik džamija u mahali Ćive, nalazi se između naselja Gornje Vukovije i Tojšići. Dugo je bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj naselja.
Opća narodna tradicija stanovništva Gornje Spreče govori da je Atik džamija u Čivama vrlo stara i da uz gore navedene, spada u najstarije džamije ovog područja. Narodno predanje koje je zabilježeno sredinom druge polovine 20. stoljeća, za ovu džamiju kaže da je već tada bila stara 300 godina. O velikoj starosti govori i naziv džamije Atik, što na turskom upravo i znači „stara”.
U osmanskim katastarskim defterima sa početka 17. stoljeća, u naselju Vukovije kao vlasnici nekretnina spominju se islamski vjerski službenici: Mehmed efendija, Mehmed halifa (imam), Džafer hatib i Mustafa mujezin.
U haremu džamije se nalaze stari nišani. Najstariji datirani je iz 1774/1775. godine.
Istraživanja graditeljskih karakteristika Atik džamije sprovedena prije četiri decenije od strane stručnjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, pokazala su da je urađena bondruk konstrukcijom. Ima trijem, mahfil i drvenu munaru. U vanjskom izgledu džamija ima sređenu kompoziciju sa 16 prozora. Zaključeno je da je džamiju izgradio majstor sa velikim iskustvom.
Opća narodna tradicija, historijski podaci i graditeljsko-arhitektonske karakteristike, ukazuju da je Atik džamija u Ćivama izgrađena u 17. stoljeću, u stilu tradicionalne bosanske narodne arhitekture. Kao takva, uz manje izmjene (drveni krov zamjenjen crijepom, zatvoren trijem, zidovi omalterisani,…), očuvana je do najnovijih vremena. Napuštena je 1980. godine, kao dotrajala a i izgrađena je nova podkupolna džamija u Gornjim Vukovijama.
Zgrada džamije je obnovljena u periodu 1996. – 1997/8. godina.
Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godina, Atik džamiju u Gornjim Vukovijama, tretira kao kulturno-historijsko naslijeđe.
Atik džamija u Čivama je jedini islamski vjerski objekat koji je sačuvan u izvornom obliku, na cijeloj općini Kalesija. Zbog njenog značaja ova džamija se nalazi i na grbu općine Kalesija.
Izvori i literatura:
1. Dokumentacija iz arhiva Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla.
2. Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025., Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice, Tuzla, 2008.
3. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kons.gov.ba/
4. Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
5. Samir Halilović, Mujo Zulić, Kalesija – crtice iz kulturno-historijske prošlosti, BZK Preporod, Kalesija, 2003.
6. Dževad Tosunbegović, Gornja Spreča – prilozi za monografiju sa posebnim osvrtom na prošlost kalesijskog područja, Gradska biblioteka i BZK Preporod, Kalesija, 2007.
7. Sejfulah Imamović, Vukovije, Hamidović export-import, Tuzla, 2010.
8. Sejfulah Imamović, Stari nišani u Vukovijama, 2012.
9. Brošura Atik džamija u Ćivama
10. Grupa autora, Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona – monografija, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Tuzla, 2012. (u pripremi)
 |
 |
 |