U dugom periodu osmanske uprave u BiH od mnogobrojnih i raznovrsnih nastalih objekata po svojoj brojnosti ističu se džamije. Na području između starih gradskih naselja Tuzle i Zvornika, koji imaju veći broj džamija iz navedenog perioda, u nekoliko mjesta Gornje Spreče još od najstarijeg perioda osmanske uprave, postoje stare džamije. To su Ahmed-begova džamija u Šeherdžiku (sa kraja 16. stoljeća), Džebarska džamija i Atik džamije u Ćivama i Hemlijašu.
Atik džamija u mahali Ćive, nalazi se između naselja Gornje Vukovije i Tojšići. Dugo je bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj naselja.
Opća narodna tradicija stanovništva Gornje Spreče govori da je Atik džamija u Čivama vrlo stara i da spada u najstariju džamiju ovog područja. Narodno predanje koje je zabilježeno sredinom druge polovine 20. stoljeća, za ovu džamiju kaže da je već tada bila stara 300 godina. O velikoj starosti govori i naziv džamije Atik, što na turskom upravo i znači „stara“.
U haremu džamije nalazi se mezarje sa starim nišanima. Najstariji datirani je iz 1774/1775. godine. Nišani su različitih veličina i oblika
U osmanskim katastarskim defterima sa početka 17. stoljeća, u naselju Vukovije kao vlasnici nekretnina spominju se islamski vjerski službenici: Mehmed efendija, Mehmed halifa (imam), Džafer hatib i Mustafa mujezin.
Istraživanja graditeljskih karakteristika Atik džamije sprovedena prije četiri decenije od strane stručnjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, pokazala su da je urađena bondruk konstrukcijom. Ima trijem, mahfil i drvenu munaru. U vanjskom izgledu džamija ima sređenu kompoziciju sa 16 prozora (širina 0,80cm, visina 1,00cm. Ukupno 12 +4 =16 prozora)
Zaključeno je da je džamiju izgradio majstor sa velikim iskustvom. Džamija je srednje veličine i ima zatvoren ulazni trijem. Prostor za molitvu je 8,1×8,4 m. Prednji mahvil dubine je 3,2 m.
Opća narodna tradicija, historijski podaci i graditeljsko-arhitektonske karakteristike, ukazuju da je Atik džamija u Ćivama izgrađena u 17. stoljeću, u stilu tradicionalne bosanske narodne arhitekture. Kao takva, uz manje izmjene (drveni krov zamjenjen crijepom, zatvoren trijem, zidovi omalterisani,…), očuvana je do najnovijih vremena. Napuštena je 1980. godine, kao dotrajala a i izgrađena je nova podkupolna džamija u Gornjim Vukovijama.
Zgrada džamije je obnovljena u periodu 1996. – 1997/8. godina.
Džamija sa mezaristanom u Ćivama, Atik džamija, nalazi se na parceli k.č. 695 ko Vukovije, naziv parcele Zečići, općina Kalesija.
Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godina, Atik džamiju u Gornjim Vukovijama, tretira kao kulturno-historijsko naslijeđe.
Atik džamija u Čivama je jedini islamski vjerski objekat koji je sačuvan u izvornom obliku, na cijeloj općini Kalesija.
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je Atik džamiju u Ćivama registrovao kao dobro kulturno-historijskog naslijeđa, te uputio urgenciju Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kako bi ova džamija bila proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Proglašenje nacionalnim spomenikom (Graditeljska cjelina, Atik džamija u Ćivama, Gornje Vukovije, općina Kalesija) je stiglo na 19. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj 12. marta 2018. godine.
Pored nekropole sa stećcima u Bulatovcima, ovo je drugi nacionalni spomenik u općini Kalesija, a 48. na Tuzlanskom kantonu.
