Adresa: ul. Muftije ef. Kurta b.b. Prostorije OŠ Mejdan Tuzla, Tel/fax: +387 35 228 - 906, email: info@bastina.ba zavod.khpn@bih.net.ba;

200804066.8 xl

Dražavna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj 16. maja 2019. godine u Sarajevu donijela Odluku o proglašenju ovog značajnog dobra baštine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čime je Husinski rudar postao 20. nacionalni spomenik u Tuzli, a 54. na Tuzlanskom kantonu.

Peticiju za proglašenje ovog dobra spomeničkog i umjetničkog naslijeđa nacionalnim spomenikom BiH podnio je Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, koji je husinskog rudara evidentirao kao dobro naslijeđa još 24. aprila 1987. godine.

Spomenik je djelo akademskog vajara iz Zagreba Ivana Sabolića, a podignut je 1956. godine u parku nekadašnjeg Radničkog doma "Moša Pijade", danas Bosanski kulturni centar u Tuzli.

"Monumentalni spomenik predstavlja rudara s puškom u desnoj ruci, visoko podignutoj iznad glave i rudarskom krampom u lijevoj ruci. Rudar je napravljen od patinirane bronze i visok je osam metara. Postavljen je na stepenasti betonski postament obložen crnim granitnim pločama. Na gornjem dijelu postamenta uklesan je tekst: 'Rudarima palim u Husinskoj buni 1920. i Narodnoj revoluciji 1941.-1945., rudari Kreke 27. jula 1956.'", kaže za Klix.ba mr. Semir Hadžimusić, Stručni saradnik za kulturno-historijsko, umjetničko i spomeničko naslijeđe u spomenutom kantonalnom zavodu.

Vrijedan spomenik vapi za adaptacijom

On podsjeća da je spomenik podignut u sjećanje na Husinsku bunu, kako je prozvan štrajk rudara iz 1920. godine. Ovaj događaj u historiografiji se razmatra u okvirima radničkog pokreta koji se javio neposredno nakon Prvog svjetskoga rata. Također, mnogi od boraca s ovog područja koji su poginuli u narodnooslobodilačkoj borbi u periodu od 1941. do 1945. godine su bili upravo rudari.

"Spomenik ima visoku umjetničku, izvedbenu i ambijentalnu vrijednost. Vrijeme nastanka, autentične graditeljske i umjetničke karakteristike, historijska i simbolična vrijednost jesu povod da se ovaj spomenik stavi na viši nivo zaštite, odnosno proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine", navodi Hadžimusić.

Danas su dijelovi spomenika usljed negativnog atmosferskog utjecaja djelimično oštećeni i zahtijevaju adekvatan tretman, kao i većina nacionalnih spomenika u Tuzli, ali i Tuzlanskom kantonu.

Zbog pojašnjenja procedura vrijedi kazati da peticiju za proglašenje jednog dobra baštine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine može podnijeti pravna ili fizička osoba, putem obrasca koji se nalazi na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

semir

Ukoliko dobro ispunjava kriterije nadležene komisije, Hadžimusić navodi da ono u dogledno vrijeme biva proglašeno nacionalnim spomenikom, a cijeneći da se na ovaj način osigurava najviši stepen pravne zaštite za dobra baštine, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK je u proteklih deset godina podnio tridesetak peticija za proglašenje nacionalnih spomenika.

"Shodno tome, zavod je direktno učestvovao u postupku stavljanja pod najviši stepen zaštite dvije trećine nacionalnih spomenika na području Tuzlanskog kantona. Nakon proglašenja dobra baštine nacionalnim spomenikom nadležnost da osiguraju materijalno-tehničke uvjete za provođenje mjera zaštite spomenika je na entitetima, u ovom slučaju Vladi Federacije BiH, odnosno ministarstvima prostornog uređenja i kulture i sporta", pojašnjava sagovornik portala Klix.ba.

Skromna sredstva i složene procedure

Međutim, prema njegovim riječima, veoma skromna sredstva se izdvajaju za ovu namjenu, a plasiraju se putem godišnjih javnih poziva.

"To se i vidi na terenu, tako da se stanjem nacionalnih spomenika u cijeloj BiH ne možemo pohvaliti. Predlažem da se na nivou države osnuje fond za zaštitu nacionalnih spomenika te da se na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, entitetskih i kantonalnih zavoda za zaštitu naslijeđa svake godine radi na obnovi deset prioritetnih nacionalnih spomenika, a ne da je isto prepušteno dobroj volji vlasnika, korisnika i entuzijasta", smatra Hadžimusić.

Također, naš sagovornik navodi da je sama procedura za dobijanje saglasnosti na projekte obnove i sanacije nacionalnih spomenika veoma složena, a za sva odobrenja je nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Zavod za zaštitu spomenika FBiH.

"Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, neki nacionalni spomenici su znatno ugroženi, kao naprimjer Kino Centar u Tuzli, Samostan Josipovac u Tuzli, Hastahana u Tuzli, Stara željeznička stanica u Lukavcu, Donja džamija u Lukavici, Grad Gračanica, Konak Suljagića u Špionici, Grad Srebrenik, Stara džamija u Tuholju, općina Kladanj...", ističe Hadžimusić.

Prošle godine Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK je organizovao arheološka istraživanja i prvu fazu sanacije nekropole stećaka u Breškama kod Tuzle, te rekonstrukciju Stare džamije u Ćojluku kod Srebrenika.

"Također, u toku je obnova Behram-begove džamije u Tuzli, a radi se i na izradi glavnog projekta obnove Starog grada Gradačca. Osim 54 nacionalna spomenika, zavod u svom registru ima evidentirano i stručno valorizovano više od 700 dobara kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koja praktično predstavljaju dobra od kantonalnog značaja", nastavlja Hadžimusić.

Pozitivnim smatra činjenicu da bi do kraja ove godine trebao biti donesen zakon o zaštiti kulturne baštine Tuzlanskog kantona, čime će se omogućiti zavodu da poduzme konkretne aktivnosti na zaštiti i obnovi dobara od kantonalnog značaja.

"Naravno, neka od tih dobara i dalje će moći dobiti status nacionalnog spomenika BiH", potcrtava naš sagovornik.

U cilju afirmacije i promocije značaja nacionalnih spomenika BiH s područja Tuzlanskog kantona, ovaj zavod je prošle godine organizovao izložbu "Nacionalni spomenici" na kojoj je na 50 panoa predstavio sve nacionalne spomenike iz svoje regije. U narednom periodu, uz podršku Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK u planu imaju i postavljanje standardiziranih informacionih tabli, čime će obilježiti sve neoznačene nacionalne spomenike.

  • 200804066.1_xl
  • 200804066.2_xl
  • 200804066.3_xl
  • 200804066.4_xl
  • 200804066.5_xl
  • 200804066.6_xl
  • 200804066.7_xl
  • 200804066.8_xl
  • 200804066.9_xl

Više čitajte ovdje...