Harem Bukva (Bukvačke ili Bukvarske) džamije
Grobljanska cjelina - Harem Bukvarske džamije proglašen je nacionalnim spomenikom na 58. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj 2. do 4. septembra 2013. godine.
U haremu Bukvarske džamije je nekoliko nišana iz 19. stoljeća a ostali su novijeg datuma. Najstariji su na mezaru Emin-bega Ajabegovića iz 1847. godine. Od starijih tu su još mezari:
- Hatidža-hanume Alajbegović iz 1882.;
- Vasvija-hanume, supruge Alajbega iz 1886.;
- Behdžet-bega sina Emin-bega Alajbegovića iz 1888. godine.
Prema prezimenima u ovoj harem su uglavnom sahranjivani Alajbegovići koji prema predanju vode porijeklo od Gradaščevića.
ODLUKA KOMISIJE: Harem Bukva (Bukvačke ili Bukvarske) džamije, grobljanska cjelina (PDF: 283KB)
Harem Hadži Reuf-begove ili Nove (Džedid) džamije
Grobljansak cjelina - Harem Reuf-begove džamije je proglašen nacionalnim spomenikom na 58. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj 2. do 4. septembra 2013. godine.
U haremu Reuf-begove (Nove) džamije su između ostali sahranjeni:
- Abdulreuf-beg ili Reuf-beg Gradaščević,
- Abdi-beg sin Ahmed-bega umro 1862.,
- Osman-beg sin Abdi-bega Gradaščevića 1878.,
- Ahmed-beg Gradaščević sin Reuf-bega 1889.,
- Hifzi-beg sin Hafiz-bega efendije 1899.,
- Ahmed efendija Karić, imam džamije u tvrđavi.
ODLUKA KOMISIJE: Harem Hadži Reuf-begove ili Nove (Džedid) džamije, grobljanska cjelina (PDF: 299KB)
Hram Svetog proroka Ilije
Historijski spomenik – hram Svetog proroka Ilije u Gradačcu proglašen je nacionalnim spomenikom na 59. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj 6. do 8. novembra 2013. godine.
Više pojedinosti uskoro.
ODLUKU MOŽETE PREUZETI KLIKOM OVDJE (Format: PDF, Veličina: 122 KB)
Husejnija džamija, graditeljska cjelina
Graditeljska cjelina Husejnije (Husein-kapetana Gradaščevića) džamije sastoji se od: ulaznih kapija, harema sa nišanima, objekta džamije, abdesthane i biblioteke.
Džamija pripada tipu centralne potkupolne džamije sa trijemom koji je natkriven sa tri male kupole, što predstavlja vrlo čest tip džamije na prostorima Otomanskog Carstva. Prema svojoj konstrukciji, objekat spada u tip građevine kod koje je prelaz iz kvadratičnog oblika u kupolu izveden trompama.
Spoljne dimenzije džamije (uključujući sofe) iznose 18,59 x 13,90 metara. Džamija je zidana kamenom krečnjakom i, prema podacima iz Kartona objekta Zavoda za zaštitu spomenika BiH, debljina zidova na nekim mjestima (nije precizirano kojim) iznosi i 1,80 metara. Međutim, prema projektu postojećeg stanja koji je uradio isti Zavod 1989. godine, dimenzije zidova su sljedeće: jugoistočni mihrabski zid na koti +1,00 metara ima debljinu 1,34 metra, a debljina jugozapadnog i sjeveroistočnog je 1,35 metara. Sjeverozapadni zid je debljine 1,35 metara.