Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli, historijska građevina
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na svojoj XXV sjednici, održanoj 21. decembra 2018. godine u Sarajevu, proglasila „Historijsku građevinu – Bugilovića kuću u Gornjoj Tuzli“ nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina
Postoje dileme o autoru, odnosno projektantu zgrade mitropolije u Tuzli. Naime, Branka Dimitrijević u svom radu (Dimitrijević, Branka: Arhitekt Karl Pařik, doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 1989, str. 198-199, knjiga I, te knjiga II – Ilustracije, sl. XXIX.a i XXIX.b) govori o crtežima tuzlanske mitropolije koji datiraju iz jula 1913., urađenim u Građevinskom odjeljenju Zemaljske vlade, sa potpisima: predstojnika Građevinskog odjeljenja Kuševića i Rudolfa Tönniesa, te Karla Pařika (na crtežu presjeka), dok se na drugim crtežima, tlocrtu i presjeku, sa datacijom iz mjeseca januara 1911. godine, a koji su pronađeni u Depou Arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, pojavljuju potpisi, Josipa Pospišila, u lijevom uglu, te potpis Karla Pařika u blizini desnog ugla zaglavlja crteža (Dokumentacija iz Arhiva Bosne i Hercegovine, fascikl sa dokumentacijom br. 248-166, 1915).
Poređenjem nacrta projekta zgrade mitropolije u Mostaru, koju je 1908. godine projektovao Karl Pažik, sa projektnim rješenjem zgrade tuzlanske mitroplolije iz 1911. godine, kao i onim iz 1913. godine, nedvosmisleno se može zaključiti da je dispoziciono rješenje zgrade tuzlanske mitropolije, organizacija prostora oko centralnog hola, kao i zenitalno osvjetljenje hola, ideja preuzeta iz konceptualnog rješenja zgrade mostarske mitropolije.
Džindijska (Husein-Čauš) džamija u Tuzli, graditeljska cjelina
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u decembru 2018. godine, proglasila „Graditeljsku cjelinu – Džindijska (Husein-Čauš) džamija“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Tokom osmanske uprave Tuzla je veće naselje sa snažnom ekonomijom (proizvodnja soli, zanatstvo, trgovina), administrativno središte, s razvijenom kulturnom i vjerskom ulogom. Od značajnih prostorno-teritorijalnih cjelina u Tuzli postoje: velika utvrda-palanka, dvadesetak mahala, razvijeno poslovno središte – čaršija. Solni trg..Od urbanih sadržaja treba spomenuti: najmanje dvanaest džamija, brojne dućane, zanatske radnje, hanove, mektebe, medrese.
Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzanskog kantona u Tuzli, pokretno dobro
Arhivska građa koju posjeduje Arhiv Tuzlanskog kantona sistematizirana je po grupama:
- Tijela javne uprave;
- Pravosuđe;
- Obrazovanje, znanost i kultura;
- Privreda;
- Društveno-političke organizacije, društva i udruge;
- Vjerske organizacije;
- Zbirke;
- Lične i obiteljske zbirke.
- Zbirke