Adresa: ul. Muftije ef. Kurta b.b. Prostorije OŠ Mejdan Tuzla, Tel/fax: +387 35 228 - 906, email: info@bastina.ba zavod.khpn@bih.net.ba;

Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina

Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija u Tuzli izgrađena je 1888. godine, na mjestu najstarije džamije u Tuzli. Građena je u pseudomaurskom maniru. Spajanje tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultirali su stvaranjem posebnog arhitektonskog izraza. Reljefna i slikana dekoracija, koja je jedna od glavnih odlika pseudomaurskog manira, na Šarenoj džamiji u Tuzli je jedna od najljepših u Bosni i Hercegovini. Dekoracija na ovom objektu je reljefna i slikana. U svim oblikovnim odlikama – obradi fasade, obliku otvora, korištenju dekorativnog elementa nazubljenih prsobrana, u vijencima, kao i u obradi unutarnjosti korišten je oblikovni izraz pseudomaurskog manira.

Džamija pripada tipu jednoprostornih džamija. Džamija je izvorno imala drvenu kupolu nad unutarnjim molitvenim prostorom. Munara je kamena sa zidanom punom bazom na koju je postavljen osmougaoni trup munare sa otvorenom šerefom, pokrivenom lukovičastom kupolom. Nad sofama je bio izvorno izveden trovodni krov u obliku baldahina, čija je završna obrada identična obradi fasade, a dvobojne trake se spuštaju od vrha prema dnu krova. Stubovi na sofama su drveni sa reljefnom stucco dekoracijom na lukovima. Lukovi potkovičastog oblika sa stucco dekoracijom pojavljuju se i u enterijeru - na mahfilu i mimberu. Godine 1895. kupola nad unutarnjim prostorom zamijenjena je četverovodnim krovom sa naglašenom strehom. Džamija i danas ima taj četverovodni krov. Sofe izrađene od drveta sa baldahinom su srušene 1960. godine i umjesto njih izgrađene su nove sofe sa osam zidanih stubova, međusobno povezanih lukovima. Umjesto krova oblika baldahina, kao pandan četverovodnom krovu, sofe bivaju pokrivene trovodnim krovom sa strehom.

Opširnije... 

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla

ismet_1Ismet Mujezinović (1907–1984) jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih slikara. Za Tuzlu je posebno značajan, jer je sa nekoliko drugih likovnih umjetnika svojim radovima uljepšao i oplemenio enterijere javnih objekata (bivši hotel Bristol u Tuzli, Radnički dom u Banovićima) kao i javne površine u gradu Tuzli.

Međunarodna galerija portreta koja i nosi ime Ismeta Mujezinovića čuva kolekciju od 2085 njegovih djela koja su 2013. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Opširnije... 

Zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro

tito_u_djelimaZbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije sastoji se od 86 djela. Djela iz zbirke nastala su u dva vremenski odvojena okupljanja umjetnika bivše Jugoslavije. Prvo okupljanje organizirano je u Beogradu krajem decembra 1946. i početkom januara 1947. godine. Pozvani umjetnici koji su učestvovali u portretiranju Tita su: Ismet Mujezinović, Paja Jovanović, Pjer Križanić, Vladimir Becić, Marino Tartalja, Božidar Jakac, Gabrijel Stupica i Zlatko Prica. Na drugom okupljanju, organiziranom u Bugojnu između 02. i 04. aprila 1977. godine, učestvovali su bosanskohercegovački umjetnici: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mario Mikulić, Meha Sefić, Ljubo Lah, Mevludin Ekmečić, Mustafa Voljevica – Ico, Mersad Berber, Alija Kučukalić, Luka Ilić, Ibrahim Bilajac, Milivoje Unković, Salim Obralić i Ljupko Antunović. Umjetnici stvaraju u različitim likovnim tehnikama, od kojih su najzastupljenije olovka, kreda, ugljen, tuš, bakropis, pastel, ulje, gips i bronza.

 


Opširnije... 

Kapela Gospe Lipničke

aaNa XVI sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj 11. 10. 2017. godine donesena je Odluka o proglašenju novih deset dobara nacionalnim spomenicima. Među njima je i Graditeljska cjelina – Kapela Gospe Lipničke u Srednjoj Lipnici, Grad Tuzla

Kapela Gospe Lipničke je od strane Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona evidentirana još 1988. godine, a već niz godina je bila na Listi peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nalazi se u zaseoku Marići, Srednja Lipnica, prema dostupnim podacima sagrađena je koncem 17. stoljeća, kao tradicionalna „kuća nad magazom“.
U 18. stoljeću kapela postaje duhovno i pastoralno središte za katolike tuzlanskog kraja. Osnovna funkcija ovog narodnog sakralnog prostora sačuvana je do danas. U više navrata je obnavljana, a 2005. temeljito rekonstruisana. Također, tada je uređen mali plato za okupljanje vjernika, te postavljen drveni toranj sa zvonom.

Posebnu vrijednost kapeli daje slika Gospe Lipničke („Lipnička madona“), koja predstavlja značajan umjetnički i sakralno-povijesni artefakt ovoga kraja.