Istraži: Tuzla

Spomenik se nalazi u parku pored Bosanskog kulturnog centra (BKC) u Tuzli.
U dokumentaciji se ovaj spomenik službeno naziva „Spomenik rudarima palim u Husinskoj buni i revoluciji, Kreka“. Podignut je 1955. godine u Parku nekadašnjeg Radničkog doma Moša Pijade (danas BKC). Autor spomenika je Ivan Sabolić, akademski vajar iz Zagreba.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na svojoj sjednici, održanoj u novembru 2011. godine u Sarajevu, proglasila „Graditeljsku cjelinu – Jalska (Mehmed-agina, Kizler-djevojačka, Hafiz-hanumina) džamija sa haremom u Tuzli nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čine džamija i harem sa nišanima.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u decembru 2018. godine, proglasila „Graditeljsku cjelinu – Džindijska (Husein-Čauš) džamija“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Tokom osmanske uprave Tuzla je veće naselje sa snažnom ekonomijom (proizvodnja soli, zanatstvo, trgovina), administrativno središte, s razvijenom kulturnom i vjerskom ulogom. Od značajnih prostorno-teritorijalnih cjelina u Tuzli postoje: velika utvrda-palanka, dvadesetak mahala, razvijeno poslovno središte – čaršija. Solni trg..Od urbanih sadržaja treba spomenuti: najmanje dvanaest džamija, brojne dućane, zanatske radnje, hanove, mektebe, medrese.

Na posljednjoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Grad Tuzla je postao bogatiji, za 16-ti po redu nacionalni spomenik a koji je ujedno 49 na području Tuzlanskog kantona. Riječ je o Jevrejskom groblju na lokalitetu Borić koji se nalazi na uzbrdici iznad šetališta Slana banja u Tuzli.

Na XVI sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj 11. 10. 2017. godine donesena je Odluka o proglašenju novih…

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2015. godine je proglasila „Historijsku građevinu – Kino Centar u Tuzli“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Zgradu Kina Centar u Tuzli ( izgrađena prije 1912. godine), projektirao je inženjer Niko Mitrović i to je bila jedna od prvih zgrada namjenski izgrađenih za prikazivanje filmova u Bosni i Hercegovini. U duhu je secesije, a pored dokumentarne i historijske vrijednosti, objekat ima veliku arhitektonsku, ali i ambijentalnu vrijednost u sklopu historijske jezgre grada Tuzle. Dobro je projektirano za potrebe imućne trgovačke porodice Jovanović, koja je bila jedan od pokretača društvenog života u Tuzli krajem 19. i tokom prve dvije dekade 20. stoljeća.

Na 63. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH održanoj od 4. do 6. novembra 2014. godine, Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac, historijski spomenik, proglašen je Nacionalnim spomenikom.

Samostan Josipovac kako se najčešće naziva, izgrađen je krajem 19. stoljeća i nalazi se u istočnom dijelu grada Tuzle.
Bosanska vlada je 1885. godine darovala Provinciji Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi zemljište zvano Dragoželj koje se nalazilo dvadesetak minuta udaljeno od središta Tuzle prema Simin hanu. Pošto je zemljište bilo zapušteno sestre su ga iskrčile i obradile. Postepeno se na tom mjestu formirala ekonomija koja je nazvana Josipovac.