Istraži: Lukavac – Puračić

Stara bosanska kuća, kuća sa čardakom među rogovima. Kuća je u privatnom vlasništvu porodice Čamdžić iz Puračića. Autentični izgled je većinom sačuvan do danas, osim drvenog pokrova, koga je vlasnik da bi sačuvao kuću od propadanja zamijenio limenim. U oštećenom je stanju. Datira iz osmanskog perioda. Kuća se ne koristi u stambene svrhe.

Stara Željeznička stanica u Lukavcu predstavlja najstariji očuvani infrastrukturni objekat u gradu Lukavcu iz austrougarskog perioda (1894. godina). Stanica je podignuta na uskotračnoj pruzi Doboj-Simin Han, čija je gradnja trajala do 29. aprila 1886. godine.

Tokom druge polovine XX vijeka, nakon ukidanja uskotračne pruge, objekat je pretvoren u zdravstvenu ustanovu, ali je i dalje imao visoku ambijentalnu vrijednost u gradskom pejsažu Lukavca.

U džematu Turija se nalaze dvije džamije, stara i nova. Prema ranije uvriježenom mišljenju stara džamija u Turiji otvorena je 1928. godine. Međutim, prema novijim istraživanjima, ova džamija je znatno starija. Naime, u haremu džamije se nalazi više starih nišana s turbanom koji datiraju još iz prve polovine 19. stoljeća. Pored toga, u gruntovnim knjigama  katastarske općine Turija, povodom sastavljanja gruntovnice 1889. godine, kao vlasnik u A-I i A-II uknjižen je Vakuf turijske džamije. Isto tako na katastarskom planu, urađenom od 1882. do 1885. godine, jasno se vidi ucrtana džamija s haremom i mezarjem u Turiji. Na popisu stanovništva iz 1885. godine u Turiji je evidentiran jedan imam.

Objekat Vila „Solvay“ izgrađen je u austrougarskom periodu i predstavlja najznačajnije dobro graditeljskog i kulturno-historijskog naslijeđa na području općine Lukavac. Prvobitno vila “Solvay” nije zamišljena kao stambeni objekat već kao zdravstvena ustanova. Izgrađena je 1911/12. godine i u narodu je poznata pod nazivom „Vila“ ili „Milerova vila“. Dolaskom Fritza Millera za direktora kompanije “Solvay” dvadesetih godina XX stoljeća, objekat mijenja ulogu i postaje stambena vila.

Unutrašnji prostor Hrama je pravougaonog oblika, ukupnih dimenzija 17,20 m x 10,10 m. Sastoji se od priprate, naosa i oltarskog prostora. Iznad priprate nalazi se galerija čiji je nivo poda izdignut za 4,19 m u odnosu na pod priprate.

Priprata je pravougaonog oblika, dimenzija 3,25 m x 10,10 m. Svijetla visina priprate, do galerijske stropne ploče iznosi 3,93 m. Na istočnoj strani priprate nalazi se  6 kvadratnih lučno povezanih stubova dimenzija 37 cm x 37 cm, na koje se oslanja galerija iznad. Udaljenost između 2 centralna stuba, u odnosu na osovinu postavljenu u smjeru istok – zapad, iznosi 2,13 m. Razmak između ostalih bočnih stubova iznosi 95,5 cm(19).  Krajnji sjeverni i južni prolazi su od ostatka priprate odvojeni tankim pregradnim zidom debljine 12 cm. U ovim prostorima dimenzija 3,25 m x 1,20 m, na krajnjoj sjeverozapadnoj, odnosno jugozapadnoj strani se nalazi po jedno metalno zavojito stepenište prečnika od 1,20 m, kojim je priprata povezana sa galerijom.